Od prve proizvedene kapljice vina prije oko 7000 godina pr. Kr. u dalekoj Kini, period berbe predstavlja najuzbudljiviji, ali i najvažniji dio godine za svakog vinara. Berba je kruna cjelogodišnjeg truda. Nakon svih klimatskih izazova i brojnih radova koji joj prethode, vrijednosti koje se prate neposredno prije same berbe pokazuju kakva je bila vinogradarska godina te kakvu kvalitetu vina možemo očekivati.
Berba se može obavljati ručno ili strojno, a oba načina imaju svoje prednosti.
Ručnom berbom grožđe se manje oštećuje, a berači mogu pažljivije odabrati kvalitetnije grozdove. Ipak, ručna berba je skuplja te zahtijeva veći broj radnika.
Strojna berba je relativno novija pojava. Omogućila je optimizaciju troškova i povećala brzinu rada, no pritom nije moguća selekcija neadekvatnog grožđa. Osim toga, češće dolazi do oštećenja bobica i same loze.
Uobičajeno je mišljenje da se za proizvodnju vrhunskih vina grožđe bere ručno.
Osim načina berbe, na kvalitetu grožđa uvelike utječe niz čimbenika, među kojima su najvažniji vremenski uvjeti. Tuče, suše i poplave vinari susreću gotovo svake godine, a takve nepogode uvelike otežavaju samu proizvodnju.
Utjecaj klimatskih promjena
Posljednjih nekoliko godina, zbog klimatskih promjena i izuzetno vrućih ljeta, termini berbe znatno su se pomaknuli. Na obali berba često započinje već početkom kolovoza, dok na kontinentu kreće nešto kasnije, najčešće sredinom kolovoza, ovisno o lokaciji i sorti grožđa.
Radovi u vinogradu prije berbe
Tijekom godine vinova loza prolazi kroz prirodni biološki ciklus koji uključuje: suzenje, pupanje, cvatnju, razvoj bobica, dozrijevanje, opadanje listova te zimsko mirovanje.
Suzenje – započinje nakon zimske rezidbe, kada sokovi počinju kolati trsom, što označava buđenje loze.
Pupanje – desetak dana nakon aktivacije pupova počinju rasti listovi. Mladi listići su vrlo osjetljivi, pa ih elementarne nepogode poput tuče ili mraza lako mogu uništiti.
Cvatnja – nakon što se lisna površina u potpunosti razvije, zameću se samooplodni cvjetovi.
Zelena rezidba – nakon cvatnje provodi se prikraćivanje vrhova izboja, plijevljenje i uklanjanje neplodnih izbojaka kako bi se očuvala kvaliteta.
Razvoj zelenih bobica – nakon formiranja grozdova uklanja se dio njih kako bi se osigurala bolja kvaliteta preostalih bobica i smanjila mogućnost bolesti.
Dozrijevanje – sredinom i krajem ljeta bobice počinju sazrijevati i mijenjati boju. Sorte bijelog grožđa poprimaju zlatno-žutu nijansu, dok sorte crnog grožđa prelaze u crvene i ljubičaste tonove.
U razdoblju neposredno prije početka berbe kontinuirano se prate razine šećera i kiselina, a na temelju tih parametara određuje se točan termin berbe za svaku sortu.
Organizacija berbe
Za uspješnu berbu ključna je dobra organizacija. Potrebno je raspodijeliti poslove među beračima, osigurati dovoljan broj ljudi i pripremiti sav potreban alat. Posebno je važno održavati besprijekornu čistoću u podrumu kako bi se spriječila kontaminacija vina. Prije početka berbe temeljito se čiste inox tankovi, drvene bačve, pumpe i sva dodatna oprema.
Berba grožđa u svijetu
Berba vinove loze odvija se na dvjema hemisferama, stoga postoje dva glavna perioda berbe:
Sjeverna hemisfera – na kojoj se nalazi i Hrvatska, zajedno s ostatkom Europe. Berba ovdje započinje krajem ljeta i traje do listopada.
Južna hemisfera – Južna Amerika, Australija i Novi Zeland započinju s berbom u siječnju, a ona traje do travnja.
Poseban je primjer Ekvador, gdje se vinova loza uzgaja na velikim nadmorskim visinama. Zbog specifičnih klimatskih i geografskih uvjeta nema izražene zime, pa vinova loza u ovom području daje dvije berbe godišnje.
Berba grožđa nije samo posao – ona je kulminacija cjelogodišnjeg rada vinara, rezultat njihovog znanja, truda i strpljenja. Svaka berba je drugačija jer ovisi o klimi, sorti grožđa i uvjetima uzgoja. Klimatske promjene posljednjih godina donose sve veće izazove, no vinogradari svojom predanošću i znanjem nastavljaju stvarati vrhunska vina koja čuvaju tradiciju i kvalitetu.
Kako je protekla berba u vinariji Podrum Mladina provjerite u sljedećem tekstu.
