Na našim prostorima loza se uzgaja još od pamtivijeka, osobito u priobalnoj Hrvatskoj, gdje su Grci dolaskom na udaljene otoke započeli sadnju vinove loze, koja se potom postupno proširila dalje.
Zahvaljujući raznolikosti klime, reljefa i tla, na relativno malom području razvila se nevjerojatna paleta vinskih stilova i sorti.
Zbog svoje raznolikosti, Hrvatska je podijeljena na četiri vinske regije. Prema aktualnom Zakonu o vinu i sustavu ZOI (zaštićena oznaka izvornosti), hrvatska vinska karta obuhvaća 4 vinske regije, 12 pod regija i više od 60 vinogorja. Ova podjela omogućuje jasnu klasifikaciju vina prema geografskom podrijetlu te potrošačima jamči kontrolu kvalitete i podrijetla.
Vinske regije Hrvatske
1. Vinska regija Dalmacija (ZOI: Dalmacija)
Podregije:
- Sjeverna Dalmacija
- Srednja i Južna Dalmacija
- Dalmatinska zagora
Dalmaciju kao vinsku regiju karakterizira tipična mediteranska klima s dugim, toplim ljetima i mnogo sunčanih dana. Vinogradi se često nalaze na strmim i nepristupačnim terenima, gdje loza raste u škrtoj zemlji izloženoj buri i jugu.
Neke od najpoznatijih hrvatskih sorti potječu upravo iz Dalmacije, poput: Plavac mali, Pošip, Grk i Babić. U manjoj mjeri prisutne su i sorte Maraština, Debit i Vugava.
Prepoznatljive sorte:
- Plavac mali – kralj dalmatinskih crnih vina, poznat po punom tijelu, visokim taninima i bogatim aromama. Najpoznatiji položaji: Dingač, Postup, Ivan Dolac.
- Pošip – autohtona bijela sorta s otoka Korčule, danas rasprostranjena po cijeloj Dalmaciji, kako na otocima, tako i na kopnu. Daje svježa, aromatična i mineralna vina.
- Grk – autohtona sorta s otoka Korčule, uzgaja se pretežito u Lumbardi na pjeskovitom tlu. Vina su svježa, citrusna, izrazito mineralna i blago gorka.
- Babić – autohtona dalmatinska crna sorta grožđa s Primoštenskog područja. Najpoznatiji položaj: Bucavac. Daje tamna, gusta vina s notama suhe šljive i mediteranskog bilja.
Dingač i Postup bila su prva hrvatska vinogorja sa zaštićenim geografskim podrijetlom.
Vinski turizam:
Dalmacija je idealna regija za vinske turiste: vinske ceste Hvara, Korčule, Pelješca i Primoštena nude nezaboravna vinska iskustva.
2. Vinska regija Istra i Kvarner (ZOI: Istra i Kvarner)
Podregije:
- Istra
- Kvarner
Istru odlikuje blaga mediteranska klima i poznata crvena zemlja – terra rossa. U kombinaciji s blizinom mora, stvara jedinstven terroir koji rezultira vrhunskim vinima.
Istra je bila među prvim regijama u Hrvatskoj koja je razvila vinski turizam, a danas je najrazvijenija regija po tom pitanju, s brojnim modernim vinarijama.
Prepoznatljive sorte Istre:
- Malvazija istarska – najvažnija bijela sorta Istre; svježa, voćna, aromatična, s potencijalom za odležavanje.
- Teran – crna sorta grožđa koja daje vina s izraženim kiselinama, voćnim i zemljanim aromama te snažnim karakterom.
- Muškat momjanski – autohtona sorta Momjanštine, daje slatka vina s jedinstvenim aromama zbog posebnog položaja i mikroklime.
- Ostale sorte: Refošk, Chardonnay, Cabernet Sauvignon, Merlot
Kvarner i njegove sorte:
- Žlahtina – sorta bijelog grožđa s otoka Krka, uzgaja se u Vrbničkom polju. Daje lagana, svježa vina.
- Sansigot (Susak) i Trojišćina (Cres) – autohtone sorte koje polako dobivaju na značaju.
Brendiranje i vinske ceste:
Istarska vinska regija prednjači u brendiranju vina, a poznati vinski festivali posvećeni su lokalnim sortama i vinogradarskoj tradiciji.
3. Vinska regija Slavonija i Hrvatsko Podunavlje (ZOI: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje)
Podregije:
- Slavonija
- Hrvatsko Podunavlje
Ovu regiju karakterizira kontinentalna klima i plodna tla. Vinogradi su prostrani, često ravni, a regija proizvodi najveće količine grožđa u zemlji, posebno u velikim vinarskim pogonima.
Vodeća sorta:
- Graševina – najzastupljenija bijela sorta u regiji, poznata kao kraljica Slavonije. Proizvodi se u svježoj varijanti, ali i kao kompleksno vino koje odležava u drvu.
Druge prepoznatljive sorte:
- Traminac – aromatična bijela sorta iz Iloka, najčešće polusuha ili poluslatka, s notama ruže, ličija i meda.
- Frankovka – vodeća crna sorta u kontinentalnoj Hrvatskoj, daje voćna i laganija vina.
- Ostale sorte: Chardonnay, Rizling, Sauvignon blanc
Povijest i tradicija:
Kutjevo i Ilok imaju bogatu vinogradarsku tradiciju, s vinarijama koje datiraju još iz 13. stoljeća. Osim vina, regija je poznata i po drvenim bačvama od slavonskog hrasta, cijenjenima među vinarima diljem svijeta.
4. Vinska regija Bregovita Hrvatska (ZOI: Bregovita Hrvatska)
Podregije:
- Plešivica
- Moslavina
- Zagorje–Međimurje
- Prigorje–Bilogora
Regija je prepoznatljiva po valovitim brežuljcima i kontinentalnoj klimi s hladnim noćima – idealnim uvjetima za proizvodnju pjenušavih vina i aromatičnih sorti.
Prepoznatljive sorte:
- Škrlet (Moslavina) – rijetka autohtona sorta s područja Moslavine i Pokuplja, daje svježa, lagana vina.
- Pušipel (Moslavac) – u svijetu poznat kao Furmint, Šipon ili Mosler, lagano, mineralno i elegantno vino iz Međimurja.
- Rajnski rizling i Pinot crni – vodeće međunarodne sorte u regiji.
- Ostale sorte: Sauvignon blanc, Silvanac zeleni, Graševina
Posebnosti:
- Plešivica je poznata kao hrvatska Champagne – mnogi vinari proizvode pjenušce klasičnom metodom fermentacije u boci.
- Popularne manifestacije poput Urbanova i Vincekova okupljaju lokalne vinare i predstavljaju vina regije.
Autohtone sorte i oznake izvornosti (ZOI)
Hrvatska je iznimno bogata autohtonim sortama grožđa – do sada je u sustavu registrirano više od 130 sorti.
Kako bi se standardizirala kvaliteta, definirala pravila proizvodnje i zaštitili potrošači, uveden je Zakon o vinu i sustav ZOI (zaštićena oznaka izvornosti). Sustav ZOI jamči da vino dolazi iz točno određenog vinogorja i da je proizvedeno prema visokim standardima kvalitete.
Primjeri vina s oznakom ZOI:
- Dingač (Dalmacija) – jedno od prvih hrvatskih vina sa zaštićenim podrijetlom
- Pošip Čara (Korčula)
- Graševina Kutjevo (Slavonija)
- Malvazija Istra (Istra)
- Žlahtina Vrbnik (Kvarner)
Hrvatska je vinska zemlja iznimne raznolikosti. Na malom prostoru susreću se mediteranska, kontinentalna i planinska klima, što omogućuje uzgoj vina najrazličitijih stilova i karaktera. Sustav ZOI dodatno naglašava posebnosti svake regije i čuva bogatstvo autohtonih sorti. Ako želite doživjeti Hrvatsku na najbolji način, krenite vinskim cestama – od slavonskih podruma, preko istarskih malvazija, do dalmatinskih plavaca. Iza svake čaše krije se priča o terroiru, tradiciji i strasti vinara.
